Life on our Planet – My Testimony and Vision of the Future, David Attenborough i Jonnie Hughes (2020)
The Eco Hero Handbook, Tessa Wardley (2021)
Filmovi
Home, Yann Arthus Bertrand (2009)
Tomorrow, Cyril Dion i Mélanie Laurent (2015)
Before theFlood, Fisher Stevens (2016)
Anthropocene: the Human Epoch, Jennifer Baichwal, Nicholas de Pencier i Edward Burtynsky (2018)
Brave BlueWorld, Tim Neeves (2019)
I am Greta, Nathan Grossman (2020)
Don’t Look Up, Adam McKay (2021)
Seaspiracy, Ali Tabrizi (2021)
Održivi razvoj i Agenda 2030
1. Kada se počelo govoriti o održivosti?
Polazište za koncept “održivog razvoja” bilo je izvješće Rimskog kluba “Granice rasta” iz 1972. godine. (Provjerite stranicu 1Vodiča za više informacija)
2. Što znači moto "Misli globalno-djeluj lokalno" i gdje se prvi put pojavio?
Ovaj slogan naglašava usku vezu između globalnih i lokalnih aspekata. Prvi put se pojavio na UN Earth Summitu u Rio de Janeiru 1992. (Provjerite stranicu 2Vodiča za više informacija)
3. Koji je jedan od ključnih dijelova Agende 2030?
17 novih ciljeva održivog razvoja (SDGs) i 169 ciljeva kojima je cilj ukloniti siromaštvo i postići održivi razvoj do 2030. (Provjerite stranicu 5Vodiča za više informacija)
4. Koja je jedna od glavnih karakteristika ciljeva Agende 2030?
Svi ciljevi održivog razvoja međusobno su povezani. Stoga Agenda 2030 predstavlja složen izazov: budući da su tri dimenzije razvoja (ekonomska, ekološka i društvena) usko povezane, svaki cilj ne može se razmatrati zasebno, već se mora slijediti na temelju sustavnog pristupa koji uzima u obzir njihove međusobne odnose i nema negativnih učinaka na druge sfere razvoja. Samo integrirani rast sve tri komponente omogućit će održivi razvoj. (Provjerite stranicu 7Vodiča za više informacija)
5. Kako se može ubrzati provedba Agende 2030. i kako su svi sektori društva pozvani na udruženje u novom "Desetljeću akcije"?
Kroz bolje vodstvo i više ulaganja, kroz veće razmatranje tranzicija potrebnih za potporu održivom razvoju u politikama, te veći aktivizam civilnog društva i svih dionika. (Provjerite stranicu 8Vodiča za više informacija)
Ekološki i ugljični otisak
1. Što je Dan ekološkog duga?
Dan na koji svjetska populacija službeno iscrpljuje sve dostupne i obnovljive resurse za tekuću godinu. (Provjerite stranicu 9 Vodiča za više informacija)
2. Što znači činjenica da je Dan ekološkog duga svake godine sve ranije?
Svake godine Dan ekološkog duga dolazi ranije zbog stalnog porasta globalne potrošnje. (Provjerite stranicu 9Vodiča za više informacija)
3. Što je ekološki otisak?
Ekološki otisak je pokazatelj kojim se mjeri ljudska potrošnja prirodnih resursa koje Zemlja proizvodi. (Provjerite stranicu 10Vodiča za više informacija)
4. Što se uzima u obzir pri izračunu ekološkog otiska?
Mjeri se koliko brzo trošimo resurse i stvaramo otpad u usporedbi s brzinom kojom priroda može apsorbirati otpad i stvoriti nove resurse. (Provjerite stranicu 10Vodiča za više informacija)
5. Koje radnje mogu smanjiti ekološki otisak?
Jednostavne radnje kao što su gašenje svjetla kad izađemo iz sobe, kretanje biciklom umjesto automobilom, kupnja sezonskih prehrambenih proizvoda itd. (Provjerite stranicu 12Vodiča za više informacija)
Cilj 12 - Odgovorna potrošnja i proizvodnja
1. Što je Cilj 12?
Cilj 12 poziva na odgovornu potrošnju i proizvodnju, u biti odvajajući gospodarski rast od neodrživog korištenja resursa i emisija te poboljšavajući upravljanje opasnim tvarima i otpadom, što je ključno za održavanje egzistencije sadašnjih i budućih generacija. (Provjerite stranicu 16Vodiča za više informacija)
2. Koje su neke odgovorne potrošačke navike i kako možeš pomoći?
Možete usvojiti održiviji način života koji se temelji na odgovornoj potrošnji minimiziranjem otpada. Smanjite, ponovno upotrijebite i reciklirajte! (Provjerite stranicu 17Vodiča za više informacija)
3. Kako bi tvrtke trebale odgovoriti na cilj 12?
Tvrtke bi trebale omogućiti održivu potrošnju razvojem inovativnih rješenja koja mogu smanjiti energetske potrebe u korištenju i educirati potrošače o tim prednostima. (Provjerite stranicu 18Vodiča za više informacija)
4. Koje su posljedice načina života koji se temelji na prekomjernoj potrošnji?
Prekomjerna potrošnja čini ekosustave nesposobnima nositi se s pretjeranim crpljenjem resursa što rezultira većim gubitkom bioraznolikosti i propadanjem prirodnog svijeta. Na osobnoj razini može imati i psihološke učinke, poput depresije. (Provjerite stranicu 19Vodiča za više informacija)
Klimatske promjene
1. Koje su moguće posljedice globalnog zatopljenja?
Globalno zatopljenje moglo bi imati štetne posljedice, kao što je gubitak do 100% vrsta u određenim područjima svijeta, veća stopa smrtnosti zbog vrućine i vlage i/ili nesigurnosti hrane, itd. (Provjerite stranicu 24Vodiča za više informacija)
2. Koji su stvarni uzroci klimatskih promjena?
Emisije stakleničkih plinova čiji su uzrok ljudske aktivnosti glavni su krivac u slučaju klimatskih promjena. (Provjerite stranicu 26 Vodiča za više informacija)
3. Što ljudi mogu učiniti da ograniče buduće učinke klimatskih promjena?
Čovječanstvu su potrebne konkretne politike, ali rješenja možemo naći i na lokalnoj razini. (Provjerite stranicu 28Vodiča za više informacija)
4. Hoće li klimatske promjene utjecati na sve zemlje na isti način?
Klimatska nepravda izaziva istinsku zabrinutost. Pojedinci koji će najviše patiti od utjecaja klimatskih promjena ujedno su i oni koji najmanje doprinose onečišćenju. (Provjerite stranicu 33Vodiča za više informacija)
Prekomjerna potrošnja
1. Što je prekomjerna potrošnja?
To je model koji se temelji na vječnom rastu. “Što više to bolje”. (Provjerite stranicu 36Vodiča za više informacija)
2. Kako prekomjerna potrošnja utječe na okoliš?
Premašuje nosivi kapacitet za održavanje života na Zemljii njezinih ekosustava. (Provjerite stranicu 37Vodiča za više informacija)
3. Kako djeluje “efekt staklenika”?
Staklenički plinovi apsorbiraju Sunčevu toplinu koja izvire s površine Zemlje i zadržavaju je u atmosferi te je čine toplijom, baš kao u stakleniku. (Provjerite stranicu 42/43 Vodiča za više informacija)
Zero waste - Nula otpada i princip 5R
1. Kakav je to princip 5R?
5 R princip znači odbiti (Refuse), smanjiti (Reduce), ponovno upotrijebiti (Reuse), reciklirati (Recycle) i kompostirati (Rot). Ovaj pristup zero waste načina života nastoji maksimalno povećati recikliranje, minimizirati otpad, smanjiti potrošnju i osigurati da proizvodi budu napravljeni za ponovnu upotrebu, popravak ili recikliranje natrag u prirodu ili na tržište. (Provjerite stranicu 44Vodiča za više informacija)
2. Kako pravilno reciklirati?
Provjerite stranice 48 do 53Vodiča kako biste naučili kako ispravno reciklirati.
3. Zašto je recikliranje zadnja opcija?
Zapravo trošimo i odlažemo u većoj mjeri nego što smo sposobni reciklirati. (Provjerite stranicu 53 Vodiča za više informacija)
4. Zašto je kompostiranje dobra ideja?
To je prirodni proces koji reciklira organsku tvar u vrijedno gnojivo. (Provjerite stranicu 53 Vodiča za više informacija)
5. Kako pravilno kompostirati?
Provjerite stranice 54 i 55Vodiča kako biste naučili kako pravilno kompostirati.
Kako živjeti održivije?
1. Kojim postupcima ispravnije koristimo vodu?
Na primjer: preferirajte brzo tuširanje, zatvarajte vodu kada nije potrebna, itd. (Više savjeta potražite na stranicama 61 i 63 Vodiča)
2. Kojim postupcima ispravnije gospodarimo otpadom?
Na primjer: kupujte “obiteljska” velika pakiranja ili kupujte namirnice u rinfuzi. (Više savjeta potražite na stranicama 64 do 66Vodiča)
3. Kojim postupcima ispravnije upravljamo potrošnjom energije?
Na primjer: zatvorite vrata kako biste spriječili gubitke topline zimi, ostavite odjeću da se prirodno osuši nakon pranja itd. (Više savjeta potražite na stranici 67Vodiča)
4. Kojim postupcima poboljšavamo svoju održivost kod potrošnje hrane?
Na primjer: kupujte lokalne proizvode, poštujte sezonalnost proizvoda itd. (Više informacija potražite na stranicama 67 do 70Vodiča)
5. Kojim postupcima poboljšavamo kvalitetu zraka?
Na primjer: preferirajte ekološka prijevozna sredstva. (Više informacija potražite na stranici 70 Vodiča)
Projekt Save&Game sufinanciran je iz programa ERASMUS+ Europske unije, a provodit će se od siječnja 2023. do siječnja 2024. Ova internet stranica i sadržaj projekta odražavaju stavove autora, a Europska komisija ne može se smatrati odgovornom za bilo kakvo korištenje informacija sadržanih u njima.